preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Matija Antun Relković" Davor

Globe u našoj školi

GLOBE projekt 2008. (27. do 29. 5 2008.)

Autor: Ivica Gelemanović, 27. 10. 2009.

Prezentaciju projekta "Utjecaj kožare "Psunj" na rijeku Reštaricu" su na Državnoj GLOBE smotri u Tisnom (27. - 29. 5. 2008.) prezentirali: Magdalena Ciprić, Matea Ciprić, Ana Bukić i Ema Dakić. Za projekt smo dobili diplomu za iznimno uspješan školski projekt. :)

Utjecaj kožare na potok Rešetaricu

Magdalena Ciprić, Ana Bukić, Ema Dakić, Matea Ciprić

OŠ „M. A. Relković“, Davor

 

  1. Istraživačka pitanja/hipoteze

Provodeći ovaj projekt htjeli smo vidjeti koliki je utjecaj kožare na potok Rešetarica koji je pritoka rijeci Savi. Potok Rešetarica je maleni potok čija je širina u vrijeme kada nema kiše oko 3 metra i dubine oko 40 – 100 cm. U kišno vrijeme dubina mu naraste i do 3 metra. Kožara Psunj se nalazi u neposrednoj blizini potoka Rešetarica i njega koristi kao mjesto za ispust svojih otpadnih voda.

Kako kožara ima pogon za pročišćavanje vode postavili smo hipotezu da otpadne vode kožare neće imati utjecaja na fizikalno-kemijske parametre potoka Rešetarice. Također smo htjeli provjetriti i utjecaj Rešetarice na rijeku Savu.

  1. Metode istraživanja

Dogovorom je odlučeno da ćemo pratiti sljedeće parametre vode: temperaturu, električnu vodljivost, količinu nitrata, otopljeno željezo, otopljeni ugljični dioksid, karbonatnu tvrdoću[B1] , fosfate i pH vode.

Temperatura vode, vodljivost, nitrati i nitriti vode te pH vode su mjereni po GLOBE protokolu. Mjerenja za otopljeno željezo, otopljeni ugljični dioksid, karbonatna tvrdoća i fosfate nisu napravljeni po GLOBE protokolu već su napravljena pomoću sljedećih kitova za mjerenje:

·         Otopljeno željezo: kit Sera Fe

·         Otopljeni ugljični dioksid: kit Tetratest CO2

·         Karbonatna tvrdoća: kit Nutrafin KH/GH test

·         Fosfati: kit Tetratest PO4

 

  1. Prikaz podataka

Za uzimanje uzoraka odabrali smo dva mjesta na potoku Rešetarici, jedno mjerno mjesto na ispustu otpadne vode iz kožare te dva mjesta na rijeci Savi.

 

 

Rb.

Mjerno mjesto

Lokacija

Opis

1.

Rešetarica 1

45,2571°N

17,4207°E

Prije ulijevanja otpadnih voda.

2.

Rešetarica 2

45,1610°N

17,4398°E

Poslije ulijevanja otpadnih voda.

3.

Otpadna voda

45,2507°N

17,4212°E

Voda iz kanala za otpadnu vodu iz kruga tvornice.

4.

Sava 1

4,1423°N

17,4277°E

Prije ulijevanja Rešetarice u Savu.

5.

Sava 2

45,1111°N

17,5114°E

Poslije ulijevanja Rešetarice u Savu.

Na svakom mjernom mjestu analiza je vršena jednom tjedno kroz četiri tjedna, od 3.3. do 30.3. 2008 godine, i izmjerene su sljedeće prosječne vrijednosti:

 

 

Rb.

Mjerno mjesto

Temperatura (°C)

pH

NO3 (mg/L)

El. vodljivost (µS/cm)

PO4 (mg/L)

CO2 (mg/L)

Fe (mg/L)

KH (mg/L CaCO3)

1.

Rešetarica 1

10

8

0,2

470

0,5

16

0,25

140

2.

Rešetarica 2

9

8

 

570

0,5

32

0,25

170

3.

Otpadna voda

13

8

0,1

4510

0,5

28

0,25

210

4.

Sava 1

9

7

0,1

390

0,5

26

0,25

140

5.

Sava 2

9

7

0,1

390

0,5

26

0,25

140

 

  1. Zaključci

U otpadnoj vodi mjerimo čak 9,5 puta veću električnu vodljivost nego što je ona u potoku Rešetarici. Po Uredbi o klasifikaciji vode ta voda spada u V. kategoriju i ona se ne može koristiti ni za kakvu namjenu.

Mjereći električnu vodljivost prije i poslije ispusta otpadnih voda u Rešetaricu dolazimo do podatka da se električna vodljivost u Rešetarici povećala za 21%. 

Osim povećane električne vodljivosti u otpadnoj vodi mjerimo i povećanu koncentraciju CaCO3 što za posljedicu ima povećanje koncentracije CaCO3 u Rešetarici i to za 21%.

Utjecaj potoka Rešetarice na rijeku Savu vjerojatno postoji iako ga nismo primijetili po našim mjerenjima, a to je vjerojatno posljedica velike razlike u protoku vode. Za Savu je Rešetarica jako mala pritoka i kao takva joj donosi jako malo vode[B2] .

Analizirajući izmjerene rezultate vidimo da otpadne vode kožare ipak imaju utjecaja na rijeku Rešetaricu[B3] .

Istražujući moguće uzročnike povećanja vodljivosti i karbonatne tvrdoće prvo smo krenuli od kemikalija korištenih u tehnologiji prerade kože.

Istražujući dolazimo do podataka da se danas koža obrađuje sa opasnim supstancama uključujući mineralne soli, formaldehid, derivate katrana, razna ulja, boje i učvršćivače od kojih su neki bazirani na cijanidu. Više od 95% kože proizvedene u Americi štavi se kromom. Prema američkoj agenciji za zaštitu okoliša (EPA) sav otrov koji sadrži krom smatra se riskantnim i opasnim. Uz gore navedene otrovne supstance otpad iz kožara također sadrži i ogromne količine drugih zagađivača kao što su proteini, dlaka, sol, ljepljivi talog, sulfidi i kiseline.

Za preciznije utvrđivanje razloga povećanja električne vodljivosti i karbonatne tvrdoće treba napraviti analizu otpadnih voda s ciljem da se provjeri prisutnost svih supstanci koje se koriste u preradi kože.

Istraživajući smo također došli do podataka da se u podzemnim vodama u okolici kožara često nailaze povećane koncentracije olova, cijanida i formaldehida što predstavlja izravnu prijetnju ljudskom zdravlju.




Kada zvono zvoni ?

Prva smjena

1. sat: 07:30 - 08:15
 2. sat: 08:20 - 09:05
 3. sat: 09:10 - 09:55
4. sat: 10:10 - 10:55
5. sat: 11:00 - 11:45
6. sat: 11:50- 12:35
  7. sat: 12:40 - 13:25

Druga smjena

1. sat: 13:30- 14:15
2. sat: 14:20 - 15:05
3. sat: 15:20 - 16:05
4. sat: 16:10 - 16:55
5. sat: 17:00  - 17:40

 

 

 

Virtualna knjižnica naše škole

Poveznica na knjižnicu: http://sites.google.com/view/virtualna-knjiznica-davor

 

Korisni linkovi
Lista linkova je prazna
Kalendar
« Travanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
Prikazani događaji

Oglasna ploča
Korisni linkovi


CMS za škole logo
Osnovna škola "Matija Antun Relković" Davor / Ignjata Brlića 1, HR-35425 Davor / os-mareljkovic-davor.skole.hr / ured@os-mareljkovic-davor.skole.hr
preskoči na navigaciju