Siječanj 1896.g. – siječanj 2026.g.

     Kroz izvannastavnu aktivnost „Davor nekada i sada“ i dodatnu nastavu Povijesti tijekom školske godine 2025./2026. proučavali smo prošlost naselja Davor. Prikupljali smo svjetlopise, bilježili razgovore s mještanima, čitali i analizirali objavljene tekstove o naselju Davor, o njegovoj široj, bližoj i daljoj okolici…Tražili smo teme koje bi mogle biti zanimljive i koje bi nas mogle poučiti o našoj prošlosti.

          Još prošle nastavne godine, 2024./2025., čitajući knjigu „Davor riječju i slikom: o znamenitostima mjesta na Savi“, autora Dragutina Ivančića i Ivice Relkovića, naišli smo na zanimljive podatke.

ftg naslovnica knjige,  

Davor riječju i slikom: o znamenitostima mjesta na Savi, autora Dragutina Ivančić i Ivice Relkovića.

     Tekst s 11.stranice spomenute knjige nas je zainteresirao. Odlučili smo istražiti i otkriti zbog čega je došlo do promjene naziva naselja, tko je predložio promjenu i zbog čega naselju novi naziv Davor. Došli smo na ideju za projektnu aktivnost u novoj nastavnoj godini.

ftg. 11. st.  knjige,

 Davor riječju i slikom: o znamenitostima mjesta na Savi, autora Dragutina Ivančića i Ivice Relkovića.

     U istoj knjizi, na 68. stranici, ponovno tekst koji govori o imenu Davor. Naravno, željeli smo pronaći i podatak zbog čega je došlo do promjene imena u Davor. Učitelj je rekao da se podaci o promjeni imena naselja moraju nalaziti u nekom arhivu. Obećao je preko ljetnih praznika otići u Državni arhiv i pretražiti arhivu.

ftg. 68. st.  knjige,  Davor riječju i slikom: o znamenitostima mjesta na Savi, autora Dragutina Ivančića i Ivice Relkovića.

     Pretraživanje je arhive trajalo, mnoštvo e-mailova, sati i sati pretraživanja po signaturama raznih arhiva, dok jednog dana nije stigao dugo očekivani e-mail s odgovorom. U odgovoru je pisalo:

Poštovani,

vezano uz Vaš zahtjev zaprimljen u Hrvatskom državnom arhivu (HDA) u kojemu tražite podatak o promjeni naziva mjesta Svinjar u Davor 1895/1896. godine, izvješćujemo Vas kako slijedi.

Obavljen je uvid u relevantna obavijesna pomagala i arhivsko gradivo sljedećih fondova:

HR-HDA-79. Zemaljska vlada. Odjel za unutarnje poslove (UOZV), registar (1894-1896) u kojemu su pronađeni upisi vezani za mjesto Svinjar, a među kojima je i onaj koji se odnosi na promjenu imena mjesta Svinjar u Davor. Na temelju pronalaska upisa iz Registra, obavljen je uvid u spise, među kojima je pronađen spis o promjeni naziva mjesta Svinjar u Davor. Spis sadrži molbu mještana za promjenom naziva i odluku nadležnih vlasti.

Prilikom uvida pregledno je i gradivo fonda HR-HDA-1966. Požeška županija (1850-1909.), koji je fragmentarno sačuvan i u njemu nisu pronađeni podatci vezani za odluku o promjeni naziva mjesta Svinjar u Davor.

Pronađeni spis iz fonda HR-HDA-79. UOZV, možete dobiti na uvid u Čitaonici HDA ili u digitalnom obliku (spis sadrži 18 stranica). Usluga snimanja i slanja digitalnog gradiva propisana je Cjenikom, koji je dostupan na mrežnim stranicama HDA. Cijena po komadu (za dokumente do A3) iznosi ….. , a slanje se vrši putem WeTransfera, u iznosu od….

     Javila se ideja o odlasku zajedno s učiteljem u Državni arhiv i povezivanje nastave povijesti, rada na izvoru, testiranja našeg proceduralnog znanje… Kada to obaviti? Učitelj je predložio odlazak u Arhiv za vrijeme izleta u Zagreb… Hm! Nažalost nije prošlo!

     Na kraju učitelj je sam za vrijeme praznika išao u Arhiv i donio preslike dokumenata na kojima smo prvo morali razaznati što u njima piše, namučili smo se odgonetavajući. U čitanju rukopisa uključili smo i stručnu suradnicu, školsku knjižničarku, koja nam je puno pomogla pri čitanju rukopisa zapisničara. Planirali smo spoznaju podijeliti sa svima u siječnju 2026.g., i na taj način obilježiti sto trideset godina od promjene naziva naselja.

Uslijedilo je vrijeme školskog natjecanja iz Povijesti, stoga nismo otkrivenu spoznaju mogli podijeliti odmah u siječnju, nego s malim zakašnjenjem, za Dan škole. Pronašli smo niz zapisnika, tumačenja odluka, zamolbi…

Preslika oglasa iz arhive HR-HDA-79. Zemaljska vlada. Odjel za unutarnje poslove (UOZV), registar (1894-1896)

     Ovo je dokument na osnovu kojeg je upisan podatak o promjeni imena u Spomenicu Župe Davor, a koji se spominje u knjizi Davor riječju i slikom: o znamenitostima mjesta na Savi, autora D. Ivančića i I. Relkovića. (vidi gore ftg sa 11. st.)

Pronašli smo i zapisnik sastavljen od zapisničara Kraljevske oblasti Požege, u kojem je zapisano…

„Da je Visokoj kraljevskoj zemaljskoj vladi, Kraljevskoj oblasti Požega stigla 5. studenog 1895.g. molba „ Obćinskog vieća Svinjar od 13.rujna u kojoj se moli dotično obćinsko vieće da se mjesto i obćina Svinjar u napredak nazivlje „Davorselo“, a da se okolišno polje znano sada „Lazine“ u napredak zove „Davorpolje“.

          U tekstu se dalje navodi da; „Molbu podupire i sama kotarska oblast, a priključila joj se i Skupština županije Požeške koja je 25. rujna iste godine na jesenskoj sjednici dala potporu Obćinskom vijeću Svinjara. U nastavku zapisnika upoznajemo razloge zbog kojih mještani Svinajra mole za promjenu imena.

          „Žitelji obćine Svinjar pozivaju se u ovoj molbi na historičku svoju prošlost u kojoj su njihovi preci na polju Lazine bili žestoke bitke sa Turcima, koje su u bijeg natjerali.

          Pošto je dosadanji naziv te obćine mislim nedostojan i posto protiv zaželjenom nazivu mjesta i okolišnog polja s nikoje strane ne ima zaprekah ni prigovorah, umoljava se visoka zemaljska vlada da zamoljenu promjenu imena tog blagoslovi dozvoliti.“

     U pronađenoj su zbirci i dokumenti koji detaljnije opisuju proceduru slanja zamolbe. Saznajemo tko je bio u vijeću/komisiji o prihvaćanju promjene naziva naselja.  Saznajemo tko je potpisnik zamolbe obćine Svinjar koja traži promjenu naziva…

Zaključak

     Iz dokumenta možemo iščitati razlog za promjenu naziva naselja iz Svinjara u Davorselo. Na polju uz Svinjar odvila se bitka u kojoj su žitelji Svinjara pobijedili u boju i Turke natjerali u bijeg. Saznali smo i razlog zbog čega su željeli zamijeniti naziv Svinjar nazivom Davorselo.

     Naziv Svinjar su smatrali nedostojnim za stanovnike koji su izvojevali pobjedu u boju s Turcima. Ako se pozivaju na bitku, znači da je bitka bila značajna, što nam daje materijala za nova istraživanja.

     Razumljivo je zbog čega su željeli promjenu naziva Svinjar. Junaci u boju, a iz Svinjara… i danas izaziva podsmjeh, a kamoli tada. 

     Slično je razmišljao i Matija Antun Relković. Kada je ostvario pravo na plemićku titulu, nije uzeo titulu prefiksa Svinjarski nego titulu Ehrensdorfski.  (Matiji je zbog sudjelovanja u ratovima  vođenima za interese Habsburške monarhije od cara Josipa II. 1785.g. dobio pravo na titulu plemića, grb i određene privilegije. I Matija po tom pravu od 1785.g. uz prezime nosio i plemićku titulu Ehrensdorfski.)

      U tekstu zapisnika jesenske Skupštine Županije požeške, održane 25. rujna 1895.g. nema pojašnjenja zbog čega žitelji sela Svinjar mole dozvolu da se okoliš i polje Lazine, preimenuje u „Davor polje“. Ali saznajemo da se provela „ Podulja rasprava o imenu „Davorpolje“ u kojoj su sudjelovali g. Ilijašević,  dr. Ignjat Brlić i predstojnik Trnski te da je bilo jednoglasno zaključeno da se ova molba visokoj Kr. Zemajskoj vladi uz preporuku podastre razlog promjena.“  Dokument u kojem se pojašnjava razlog promjene iz Lazine u Davorpolje nije pronađen.

     Stoga smo sami pokušali naći objašnjenje, iznijeli tezu zahtjevu za promjenu. Ako se značenje pojma, Lazine, potraži u rječniku, saznaje se da toponim Lazine (ili u jednini Lazina, Laz) u hrvatskoj toponimiji najčešće označava zemljište koje je očišćeno od šume, grmlja ili korova, kako bi se pretvorilo u obradivu površinu, pašnjak ili livadu. Tumačenje ne zvuči kompromitirajuće…

     Možda odgovor leži u glagolu laziti koji u hrvatskom jeziku ima nekoliko značenja. Osnovno značenje je puzati, gmizati, micati se tijelom po podlozi. 

Nameće se logično razmišljanje i pitanje:  Zar naziv laziti, puzati, gmizati  nije nedostojan nazivu za polje gdje se odvila značajna bitka, po nekim izvorima: „Polje je to na kojem su husarske banderije austrijskog vojskovođe princa Eugena Savojskoga prelazili rijeku Savu da bi dolinom Vrbasa gonili Turke“?

     Zanimljivost je da je pri Kraljevskoj županijskoj oblasti u Požegi svoju potporu promjeni imena iz Svinjara u Davor dao i znameniti dr. Ignjat Brlić, čije ime nosi ulica u kojoj je naša škola.

     Dalje, možemo iščitati brzinu rješavanja zamolbe. Obćinsko vijeće Svinjara je 13. rujna 1895. poslalo zahtjev Novogradiškoj kotarskoj oblasti za promjenu naziva mjesta., a ona već 20. rujna 1895.g. zahtjev šalje u Požegu na Skupštinu županije požeške koja 25. rujna raspravljala o promjeni imena. Potom, Visoka kraljevska vlada u Zagrebu već 22. prosinca 1895.g. donosi odluku o promjeni naziva iz Svinjar u Davor.

          Uočava se žurnost u rješavanju zamolbe i promjeni imena. U današnje vrijeme, teško je zamisliti tom brzinom riješiti administrativno pitanje promjene naziva naselja, a možete misliti prije 200 godina…

     Ostaje jedino nejasan povod promjene naziva naselja. Iz napisanoga nema druge nego pomislit da je netko „veliki“ progurao promjenu nazivu naselja. Vraćamo se na tekst sa 68. st.  knjige,  Davor riječju i slikom: o znamenitostima mjesta na Savi, autora Dragutina Ivančića i Ivice Relkovića, koji promjenu imena Davora povezuje sa samim austro-ugarskim carem Franjom.

     Takvo bi nam promišljanje ostalo da nismo došli u doticaj s najnovijom knjigom koja piše ili spominje življenja na ušću Vrbasa u Savu, a koja je sredinom svibnja 2026.g. predstavljena u Muzeju Nove Gradiške.  Knjiga Ivo Kerdić „Moj život i uspomene“, na 18.stranici donosi podatak koji rasvjetljava i zadnju dvojbu zaključka povodu promjeni naziva naselja. Na spomenutoj stranici upoznajemo „velikana“ zbog kojeg proces promjene išao tako brzo i „glatko“ , a ban Khuen bez protivljenja odobrio je promjenu i naložio upis u službene isprave.

ftg. naslovnica  knjige,  Ivo Kerdić Moj život i uspomene

Knjiga na 18. stranici donosi tekst koji opisuje promjeni imena zbog dobivanja plemićke titule.

     Sličan primjer je i kod Matije Antuna Relkovića, samo što je ovdje Antun, za razliku od Matije Antuna, utjecao na promjenu naziva naselja rođenja, a ne kao što je Matija Antun uzeo stilizirani naziv titule.

     Na istoj stranici, podrobna bilješka 37 pojašnjava tko je taj „velikan“ koji je možda uistinu utjecao na promjenu naziva iz Svinjar u Davor.

Na kraju, s ponosom pišemo…

     Uspjeli smo pronaći dokumente u arhivima, spoznati proceduru i hodogram promjene imena naselja, a i saznati razloge te povod promjeni naziva naselja Svinjar u Davor.

     Za novu nastavnu godinu imamo novu hipotezu, utemeljenu pretpostavku koju možemo s lakoćom dokazati …

Ona glasi:

     Naziv naselja Svinjar nije nastao zbog događaja kojega u svojim Lovorikama navodi fra Luka Ibrišimović, „Uhvatili Turčina i prisilili ga jesti svinjetinu“, nego je Svinjar, u biti, nepravilno napisan toponim, „toponim iskrivljen u prepisivanju“, kojega su habsburški zemljocrtači krivo upisivali na zemljovide u vrijeme ustroja Vojne krajine.  

Orubica i Motajica su svjedok tom iskrivljenju!

Dogodine!